Loading... 
Od nekoliko vrsta skupine kitova koje se pojavljuju u sjevernom Jadranu, jedino je dobri dupin njegov redovni stanovnik. Uz povremeno pojavljivanje prugastog dupina, običnog dupina i velikog kita povremeni stanovnici Jadrana su i neke druge ugrožene vrste morskih kralješnjaka.
Dobri dupin je vjerojatno najpoznatija vrsta dupina u svijetu. Tijelo im je robusno, tamnije na leđima i svjetlije na trbuhu. Imaju relativno kratku njušku, a prosječna veličina u Sredozemnom moru je oko tri metra. Dobri dupini su jedina vrsta kitova koja nastanjuje obalno područje sjevernog Jadrana.
Vrlo su inteligentni i prilagodljivi i upravo to im omogućuje da žive u različitim staništima, uključujući i polu zatvorene kanale između jadranskih otoka.
Dobri dupini izrazito su društvene životinje. Obiteljska povezanost, prijateljstva, dob i spol igraju vrlo važnu ulogu u formiranju skupina. Povremeno možemo prisustvovati nevjerovatnim akrobatskim vratolomijama punim energije poput skokova (i do 6 m visine), skokova popraćenih glasnim prskanjem, plivanja u pramčanom valu, snažnog udaranja repnom perajom o površinu mora i još mnogo drugih.
Prugasti dupin vrsta je koja se povremeno pojavljuje u sjevernom Jadranu. Proteklih godina zabilježeno je nekoliko opažanja od kojih i jedno u luci u Malom Lošinju.
Obični dupin, nekada najbrojnija vrsta dupina u Sredozemnom i Jadranskom moru, danas se smatra regionalno izumrlom vrstom. Međutim, još uvijek povremeno posjećuje ovo područje te je tako skupina od 20-30 dupina posljednji put viđena južno od otoka Lošinja.
Sredozemna medvjedica najugroženiji je europski sisavac. Procijenjeni broj preživjelih životinja u divljini, za Sredozemno more manji je od 350. Zabilježeno je povremeno pojavljivanje sredozemne medvjedice u sjevernom Jadranu. Posljednja zabilježena jedinka bila je ženka imenom Švora koja je posljednjih 10 godina živjela na području Istre i Kvarnera. Bila je poznata po tome što se nije bojala ljudi. Nažalost, uginula je 2014. godine, no nedavno je na ovom području ponovno zabilježeno pojavljivanje sredozemne medvjedice.
Sjeverni Jadran jedno je od najvažnijih staništa glavatih želvi. Nakon što se izlegu na plažama Grčke i Turske, mlade kornjače migriraju ka sjevernom Jadranu. Hrane se tijekom ljeta, dok zimski period provode hibernirajući pri dnu. Budući da su prisutne u velikom broju vrlo ih često možete vidjeti blizu površine kako se griju na suncu.
Veliki kit je jedina vrsta kitova trajno nastanjena u Sredozemnom moru. Druga je po veličini životinja na svijetu! Ulaze u Jadransko more uglavnom u proljeće i ljeto kada se u nekim dijelovima pojavljuje velika organska produkcija i velika količina krila – malih planktonskih račića. Povremeno, prije povratka u otvoreno more prolaze kroz kanale među našim otocima.
Morski vranac vrsta je obalnih gnjuraca. Na Jadranu postoji svega nekoliko kolonija od kojih jedna na otočiću Orudi, ispred Velog Lošinja. Povremeno ga se može vidjeti u lovu na ribu uz obalu ili u blizini grebena.
Plavoperajna tuna jedna je od svjetski najcjenjenijih komercijalnih ribljih vrsta. Zbog prekomjernog izlova veliki primjerci postali su rijetkost, ali još uvijek je moguće vidjeti tune u skoku u moru oko otoka Lošinja.
Dojavite vaše opažanje! Pomozite sačuvati morski okoliš!
Istraživači Instituta Plavi svijet prikupljaju podatke o opažanjima dobrih dupina i drugih zanimljivih i rijetkih životinja. Možete im pomoći slanjem svojih opažanja, slika ili video materijala putem aplikacije Partnerstvo za more za pametne telefone – možete ju besplatno preuzeti za Android sa GooglePlay i za Apple sa AppStore.